Lanac opskrbe se u pandemiji prilagodio i opstao – što ga očekuje u budućnosti?

Prije pandemije Covid 19 lanac opskrbe se spominjao u kontekstu logistike, transporta i skladištenja. Ponekad bi se pomislilo na „tamo neku“ nabavu, a zalihe su se uglavnom tretirale kao nužno zlo. Zvijezde funkcije u svakoj kompaniji bili su marketing i prodaja, pa onda financije. Sva planirana ulaganja u lanac opskrbe odgađala su se i za njih je uvijek bilo vremena. Ne samo na hrvatskom, već i na globalnom tržištu. Dok je sve u redu, lanac opskrbe nije u fokusu, nitko o njemu ne priča, nitko ne planira nikakva unapređenja. Pandemija je sve to promijenila i  ubrzala. Od toaletnog papira, preko maski i dezinficijenasa, hrane, pa do cjepiva, u 2020. godini, sve su oči bile uprte u lanac opskrbe. A on se brzo prilagodio i opstao, pokazavši svo svoje znanje, profesionalnost, iskustvo i snagu. Što ga očekuje u 2021.?

Svjetske konzalting kuće i portali koji prate lanac opskrbe već su napravili istraživanja u tom smjeru. S nekim malim razlikama, svi su se složili da lanac opskrbe zaista postaje konkurentski alat i da se mora početi ubrzano ulagati u njegov razvoj. A taj razvoj mora ići u sljedećim smjerovima:

• Digitalizacija i on-line prodaja
• Diverzifikacija dobavljača
• Promjena poslovnog modela
• Poslovanje sa svrhom
• Ulaganje u zaposlenike

Digitalizacija i on-line prodaja

Iako je digitalizacija nešto o čemu se već duže priča, realizacija je zapravo slaba. Kompanije, srednja i mala poduzeća nemaju još jasnu sliku što to zapravo znači. Kupnja softvera/programske podrške sustavu odlučivanja nije digitalizacija. Mnoge kompanije imaju softver, ali ga ne koriste efikasno. Što je internetom stvari? Spominje se i blockchain, ali kad dođe do implementacije, priča staje. Teško se mijenjamo u smjeru automatizacije, transparentnosti i brze razmjene informacija. Na to ne gledamo u pozitivnom kontekstu i nemamo predodžbu kako ćemo biti brži, agilniji i bliži kupcu. On-line prodaja nam se svodi na web-shop, a ne razmišljamo o optimizaciji iste i kako je iskoristiti za promjene navika kupaca i brže djelovanje na njihove čak i ekstremne potrebe. Kod predviđanja potražnje moramo početi koristiti naprednije metode, kao na primjer strojno učenje, koje će uzeti u obzir i klimatske promjene i poremećaje kao što je, na primjer, pandemija Covid 19. Da bismo bili otporniji, potrebno je razviti različite scenarije, a za to je potrebno koristiti jaku tehnologiju koja nam je danas lako dostupna, kao i pametno donošenje odluka temeljeno na analitici podataka.

Diverzifikacija dobavljača

Kad je izbila pandemija nastala je panika oko dobavljača. U prvom su se trenutku zatvorile granice, dostava iz Kine je bila jako upitna, trebalo se voditi računa o sigurnosti zaposlenika koji sudjeluju u svim procesima. Pandemija nas je naučila da trebamo diverzificirati portfelj dobavljača po različitim kriterijima. Najprije geografski i cjenovno. Dobro je imati globalnog dobavljača koji nudi najnižu cijenu, ali je dobro imati i lokalnog dobavljača čija je cijena veća, ali je isporuka sigurnija, a njezin rok kraći. Također, treba uzeti u obzir lojalnost i dobar odnos s dobavljačem. U razgovoru s jednim hrvatskim distributerom rečeno je da su u trenutku izbijanja pandemije nastojali opskrbiti sve svoje kupce bez obzira na njihovu snagu. Strategija je bila opskrbiti svakog pomalo tako da nitko ne ostane bez robe kako ne bi nastala panika. Zar se onda ne isplati ulagati u dobre odnose s dobavljačima kad znate da se na njih možete osloniti?

Promjena poslovnog modela

Od pandemije nadalje mnogi će se modeli poslovanja promijeniti. Sve ćemo se više susretati s velikom neizvjesnosti od budućnosti. Trebat ćemo bolje upravljati rizicima kako bismo održavali agilnost i otpornost lanca opskrbe. U tu svrhu moramo srušiti silose u lancu, moramo komunicirati i razmjenjivati informacije jer će samo kao koordinirana cjelina lanac opskrbe biti snažan i spreman odgovoriti na svaki poremećaj. Da bi razvio dinamičnost, fleksibilnost i agilnost, lanac mora brzo djelovati i prilagođavati se. A da bi to bilo moguće neki su lanci već počeli implementirati mindset start-up poslovanja. Treba podržati kreativnost i inovacije, te pokušaje i učenje na pogreškama. Treba ublažiti strogu hijerarhiju i delegirati odgovornosti kako bi zaposlenici bili motiviraniji na promjene koje vode ka unapređenju i bržem donošenju odluka, pritom vodeći računa o usklađenosti ciljeva na svim razinama. Sve će to u nekoj mjeri povećati troškove, ali prestaju vremena kad je lanac opskrbe bio samo mjesto za povećanje efikasnosti i smanjivanje troškova.

Poslovanje sa svrhom

Već je spomenuto kako su tradicionalni lanci opskrbe počeli implementirati filozofiju poslovanja malih, dinamičnih i agilnih start-upova. Pored toga što ta strategija uvelike pridonosi kreativnosti i inovacijama, treba imati na umu da strat-up poslovanje za glavni cilj ima ostvariti ideju i svoje snove. Start-up poslovanje u početku ne razmišlja o smanjivanju troškova i maksimiziranju dobiti. Start-up živi i radi za svoju ideju. Start-up živi i radi za dobrobit svojih vlasnika, ali i za dobrobit zajednice. I ta se filozofija treba prenijeti na cijeli lanac opskrbe. Pandemija je pokazala da u nevolji moramo pomoći onima koji su njome pogođeni jer kad su drugi pogođeni to se posredno odražava i na naše poslovanje. Kad je stanovništvo zdravstveno ugroženo, kad se zatvore neke ekonomske djelatnosti, dolazi do nezaposlenosti, pada potrošnje, uvlači se malodušnosti i depresija u ljude koji su naši potencijalni kupci i na kraju cijela ekonomija pati. Prekid dobavljačkih kanala ukazuje na to kako moramo voditi računa o kružnoj ekonomiji, recikliranju, zelenoj ekonomiji i samoodrživom sustavu. Vodimo li računa o tome, okolina će biti pozitivnija, ljudi će biti zdraviji i sretni, te motivirani za ulaganje u svoj razvoj i samim tim inovacije koje će unaprijediti poslovanje, a i život općenito.

Ulaganje u zaposlenike

Pandemija je uvela rad od kuće na velika vrata. Shvatili smo da se mnogi poslovi mogu odvijati na taj način. Sastanci se održavaju on-line, štedimo vrijeme, a i novac. Naravno, s druge strane, lijepo je razgovarati uživo, družiti se i razmjenjivati ideje promatrajući reakcije na licima naših suradnika. Sve to ukazuje kako će hibridni model rada postati nešto uobičajeno. Kombinacija rada na radnom mjestu i od kuće postat ću redovan model rada. Naši su se zaposlenici već na to privikli, ali i pored toga, u njihovu se edukaciju neprekidno mora ulagati. I ne samo ulagati u edukaciju već i pomoći im u promjeni shvaćanja poslovanja, pomoći im u prihvaćanju nove korporativne kulture koja će obuhvatiti sve prethodno navedene trendove u razvoju lanca opskrbe, pomoći im u pametnom donošenju odluka temeljenom na analitici podataka. Zaposlenike treba poticati na kreativnost i inovacije, na otvorenu komunikaciju i dijeljenje ideja. Zaposlenicima treba pomoći u njihovim pokušajima realizacije ideja, u prihvaćanju rizika i novim počecima kad projekt propadne. Treba uspostaviti pozitivne energetske tijekove među zaposlenicima kako bi oni uvijek bili zdravi, radosni, motivirani i zadovoljni. Jer samo će takvi zaposlenici prihvatiti sve trendove koje smo najavili u budućem razvoju lanca opskrbe.