Trendovi u lancima opskrbe su vidljivost kroz cijeli lanac opskrbe, agilnost i otpornost lanca opskrbe, ulaganje u ljudske resurse i kreiranje digitalnog blizanca. Gotovo ih je nemoguće slijediti bez digitalizacije. Ona nam omogućuje protok informacija, prikupljanje i analizu podataka, dijagnosticiranje problema i njihovih uzroka, prognoziranje, te razvijanje i simulaciju različitih scenarija u svrhu donošenja optimalnih odluka. Također, analiziraju se rizici unaprijed, pa kad i ako dođe do poremećaja, kompanije mogu brže odgovoriti na izazove jer već imaju razvijene scenarije.
No, što je to zapravo digitalizacija? Pretvorba analognih dokumenata u digitalne? Nabavka softvera za poslovanje? Komunikacija putem e-maila ili nekog od online alata za održavanje sastanaka? Kreiranje baze podataka u svrhu izvještavanja ili i u svrhu korištenja podataka za donošenje optimalnih odluka? Kako koristiti podatke za donošenje odluka? Imaju li softveri koje smo nabavili samo izvještajnu svrhu ili nude algoritme za unapređenje procesa?
O izazovima digitalizacije razgovaramo s Danielom Pavlićem, direktorom odjela za razvoj softvera za nabavu Ensolva u RIS-u.
RIS d.o.o. je IT tvrtka osnovana prije gotovo 30 godina. Specijalizirana je za razvoj poslovnih rješenja i digitalnu transformaciju poslovnih procesa. Poseban izazov predstavljao je razvoj rješenja koji u potpunosti informatizira nabavni proces. Zato su 2012. godine osnovali poseban odjel za istraživanje i razvoj u kojemu su okupili informatičke i nabavne stručnjake. U kratkom razdoblju razvili su rješenje za elektroničku nabavu. Ensolva je danas prepoznata kao rješenje koje u potpunosti podržava proces nabave, od pisanja zahtjeva do sklapanja ugovora, te se neprekidno unapređuje i dorađuje novim funkcionalnostima.
(1) O digitalizaciji je već jako puno toga napisano i realizirano. Kakvo je stanje po vašim saznanjima u Hrvatskoj? Na razini društva i gospodarstva?
Pandemija je jako puno pridonijela digitalizaciji općenito. Kako je nastao lockdown, skoro svi su se procesi prebacili u virtualno okruženje i tako znatno ubrzali. Neki posao za koji nam je prije bilo potrebno tjedan dana, obavio se u jednom danu, ako ne i kraće. Sjećam se kad smo radili s Podravkom koja nam je bila prvi klijent, implementacija i sastanci su se održavali uživo. Kako smo mi iz Kastva, tri dana u tjednu smo boravili u Koprivnici. Sad vidimo da smo sve to mogli obaviti na daljinu, bez da trošimo vrijeme i novac za putovanja i smještaj. Naravno, neke aktivnosti moraju se obaviti uživo, ali mnoge i ne moraju.
Digitalizacija koja se dogodila zbog pandemije pridonijela je dinamičnosti procesa i smanjivanju troškova. Iznenadio sam se kako se situacija skoro preko noći promijenila. Nekad smo se jako trudili objasniti klijentu koje su prednosti softvera za nabavu, a sad smo u situaciji da nas klijenti samoinicijativno zovu s preciznom idejom što im treba. Raspituju se o modulima koje nudimo, o načinu implementacije, ali i o mogućnostima nadogradnje. Bilo da se radi o klijentima iz poslovne prakse, bilo iz javnog sustava.
(2) Što poslovna praksa točno podrazumijeva pod digitalizacijom? Je li hrvatska poslovna praksa svjesna što znači digitalno transformirati poslovanje? Kako se razlikuju definicije digitalne transformacije od poduzeća do poduzeća?
Važna su tri termina: digitizacija, digitalizacija i digitalna transformacija. Digitizacija je pretvorba fizičkih dokumenata u digitalni oblik i još uvijek određeni broj poduzeća to smatra digitalizacijom. Korištenje Worda i Excela, komunikacija preko Outlooka i razmjena pdf dokumenata još se uvijek smatra digitalizacijom što zapravo nije točno. Ali to je ipak manjina. Većina je svjesna da im za digitalizaciju treba specijalizirani softver u kojem će voditi svoje poslovanje. Čak i ako poduzeća implementiraju ERP, još uvijek za specifične zahtjeve treba imati specijalizirane softvere.
Ali zato kad govorimo o digitalnoj transformaciji, još je uvijek samo mali broj poduzeća svjestan što je to zapravo. Na primjer, kad krenemo s implementacijom Ensolve u nekoj kompaniji ili javnoj instituciji, od nas se očekuje da ćemo njihove postojeće procese prenijeti u softver. Međutim, može se dogoditi da je proces loše postavljen, pa digitalizirati loš proces naravno nije dobro. Zato prilikom implementacije nastojimo pomoći klijentu unaprijediti postojeće procese kako bi onda i digitalizacija bolje doprinijela njihovoj optimizaciji. Znači, ne samo implementirati softver već i mijenjati postojeće procese kako bi se unaprijedili. To je digitalna transformacija.
(3) Lanac opskrbe uglavnom definiramo kao tijek materijala, usluga i informacija. Bez tijeka informacija, lanac opskrbe ne postoji. Ono što omogućuje tijek informacija je digitalna tehnologija. Posebno, kakvo je stanje u digitalizaciji lanca opskrbe? Nabave? Zašto je to tako?
Primijetio sam da je sada nabavni management svjesniji značenja digitalne transformacije nego prije pandemije. Pandemija je natjerala kompanije da mijenjaju procese i da stalno traže bolja rješenja. Okolnosti se brzo mijenjaju, pa se trebaju mijenjati i procesi, a digitalna tehnologija treba sve to pratiti. I zato nam sad podrška managementa iz nabave zaista pomaže kako bi implementacija i korištenje softvera bilo efikasnije.
Također, prilikom postavljanja KPI-ova, management sada ima širu sliku. Softver mu, na primjer, omogućuje brže mjerenje ušteda, a to onda utječe na nagrađivanje zaposlenika. Dobar primjer su e-aukcije koje zaista stvaraju velike uštede. Nažalost, ne koriste se dovoljno, a moje je mišljenje da bi se to zaista trebalo poticati. Drugi primjer je optimizacija procesa u nabavi. Od zahtjevnice, preko projekta nabave, tenderiranja, prikupljanja ponuda, analize i kasnije ugovaranja i naručivanja. Može se analizirati koliko traje proces u pojedinim segmentima, gdje su uska grla, pa se zajedno s klijentom razvijaju novi analitički izvještaji, istražuju se njegovi zahtjevi, a kako su podaci tu, sve to doprinosi kreiranju unapređenja, kako procesa, tako i samog softvera.
No, da vam odgovorim na pitanje. Stanje u digitalizaciji lanca opskrbe i nabave je recimo dobro, ali ova razina koja postoji je samo bazična razina. Napredna razina je stvaranje naprednijih alata za analize. I tu se stanje popravlja, barem na temelju onog što ja vidim kod naših klijenata. To je zapravo zajednički rad, suradnja koja doprinosi unapređenju. Mi slušamo njih, oni slušaju nas i rezultat su razvoj softvera i poboljšani procesi.
(4) Tko vas kontaktira? Kako pronalazite klijente?
To je zapravo jako zanimljivo pitanje. Kada smo započeli s komercijalizacijom rješenja, kontaktirali smo stotine poduzeća bez nekog velikog rezultata. I onda smo shvatili da nema smisla nuditi softver poduzeću koje nije spremno digitalizirati se. Shvatili smo da moramo čekati da nas poduzeća kontaktiraju. Pa smo počeli organizirati radionice i razne edukacije i tu se dogodio obrat. Primijetili smo da je veliki postotak poduzeća koja su sudjelovala na tim edukacijama iskazao interes za našim proizvodom. U pravilu nas kontaktiraju voditelji nabave. Ne top management, ne informatičari.
(5) Koje su najvažnije prednosti digitalizacije lanca opskrbe i kako one doprinose efikasnosti i efektivnosti lanca opskrbe? U kakvoj su vezi ERP i, na primjer, vaš softver za nabavu?
ERP je generički softver i nema specijalizirane module. Čak i SAP kao najpopularniji ERP, nema specijalizirani modul za nabavu pa je nedavno kupio Aribu. Ariba je jedan od najpoznatijih specijaliziranih softvera za nabavu u svijetu. RIS razvija i vlastito ERP rješenje Faros. Kolege su razvile modul za nabavu, ali na bazičnoj razini. ERP-ovi su uglavnom orijentirani na podršku računovodstvu i financijama. Prilikom implementacije Ensolve s vanjskim sustavima najčešće integriramo repozitorije materijala, dobavljača, financijski plan (uglavnom kod javne nabave), korisnike, odjele i pravila odobravanja. Za potrebe integracije danas se koriste web servisi koji kojima se različita rješenja povežu bez problema. Više se ne rade custom-made integracije, nego su ti web servisi generički i koriste REST API tehnologiju. Oko 50% naših klijenata koristi SAP, a ostali uglavnom koriste hrvatska ERP rješenja. No, bez obzira na ERP, integracija je vrlo jednostavna.
(6) Što je s Excelom?
Excel je jako dobar softver i nema smisla zamijeniti ga. Zato smatram da neće izaći iz upotrebe. Ensolva za neke jače analize eksportira podatke u Excel i koristi njegove mogućnosti za brzu i automatsku pripremu analitičkih pregleda. Bez specijaliziranog softvera korisnik takve izvještaje mora ručno pripremiti u Excelu. U slučaju složenijih analitika podrazumijeva nekoliko dana rada po svakom krugu natječaja. Kako ne bi nastao problem kapaciteta radne memorije, sve se to odvija u cloudu, a ne u memoriji računala. Ono što mi nastojimo što više eliminirati je Outlook. Nema smisla komunikaciju provoditi putem Outlooka jer je takva komunikacija relativno netransparentna, sve se može učiniti kroz Ensolvu.
(7) Koje su sve mogućnosti Ensolve? Koristite li podatkovnu analitiku?
Već sam spomenuo komunikaciju kroz Ensolvu. Postoji web sučelje gdje se sudionici registriraju, kreiraju svoj račun i jednostavno komuniciraju kreirajući mrežu dobavljača (supplier network). Znači, svaki dobavljač izabere kupca s kojim će komunicirati. Trenutno imamo oko 10.000 registriranih dobavljača i bilo koji registrirani kupac može doći u kontakt s bilo kojim registriranim dobavljačem. Pretraživanje se može provoditi, na primjer, po kategoriji. Tender može biti pozivni, pa se pozivaju poznati dobavljači, a može biti i otvoreni, pa se mogu javiti svi registrirani dobavljači iz mreže dobavljača za tu kategoriju. Znači, Ensolva se može iskoristiti za proširivanje baze dobavljača i umrežavanje.
Planirali smo razviti i opciju okrupnjavanja nabave malih kupaca prema dobavljaču, ali to nije zaživjelo. Zaživjelo je objedinjavanje nabave u velikim kompanijama kroz centralnu nabavu za sve podružnice. I ako nam kupci daju podatke, onda Ensolva može napraviti dobre analize i kroz te analize se vide uštede zbog centralne nabave.
Svaki naš klijent ima drugačiji cilj kad nabavlja softver za nabavu. Na primjer, prije desetak godina naš prvi klijent postala je Podravka. Tada je rijetko koja domaća kompanija imala specijalizirani softver za stratešku nabavu, tako da su oni bili pioniri. Njima je najvažnija bila transparentnost strateške nabave. Naime, njihova nabava ima veliki broj zaposlenika i svaki je zaposlenik držao podatke na svojem osobnom računalu. To je sve trebalo objediniti i učiniti dostupnim svima, trebalo je podatke i procese lako moći pretraživati, analizirati i kreirati izvještaje. A to im je Ensolva omogućila.
Ensolva ima i opciju preporučivanja ekonomski najpovoljnije ponude. To je bila jedna od prvih opcija koju smo kreirali, ali nažalost, primijetili smo da se ona jako slabo koristi. Ne samo u javnom već i u privatnom sektoru.
Što se tiče analitike podataka, Ensolva može to odraditi jer su svi podaci o nabavi pohranjeni na strukturiran način u bazu podataka. S druge strane, ako se nabavni podaci nalaze u dokumentima koji su zaprimljeni mailom (poput PDF-ova, Excela isl.), takve podatke nije moguće analizirati.
(8) Znamo da analiza podataka može biti deskriptivna, prediktivna i preskriptivna. Deskriptivna opisuje postojeće stanje i detektira probleme, prediktivna prognozira, preskriptivna daje načine kako te prognoze optimalno ostvariti. Kako hrvatska poslovna praksa koristi te koncepte?
Nažalost, moram zaključiti da u Hrvatskoj nismo ni na razini deskriptivne analize. Mi smo još 2012. godine razvili softver za analizu troškova i koristili smo strojno učenje za automatizirano čišćenje podataka. Na primjer, ako jedna kompanija ima veliki broj podružnica, te podružnice ne mogu čekati da centrala unese podatke o materijalima, pa dolazi do dupliciranja. Tada algoritam strojnog učenja automatski pronalazi stavke koje se dupliciraju. Nažalost, taj softver nije pronašao klijente u Hrvatskoj pa smo taj projekt proglasili neuspješnim. Jednostavno s tim projektom bili smo ispred svog vremena.
Po mom mišljenju, Hrvatska još uvijek nije spremna za prediktivnu i preskriptivnu analitiku. Uz neke iznimke, naravno. Većinu klijenata još uvijek ne zanima ni deskriptivna analitika. Isto vrijedi i za regiju. Iako Ensolva nudi analitiku, kompanije nemaju stručnjake koji bi to radili i interpretirali. Sve se svodi na kreiranje izvještaja i njihovo prosljeđivanje managementu. Kompanije uglavnom nemaju podatkovne analitičare koji će analizirati i predlagati rješenja za neke buduće aktivnosti i scenarije.
(9) U zadnje se vrijeme puno govori o digitalnom blizancu lanca opskrbe. Budući da on predstavlja digitalnu verziju stvarnog, fizičkog lanca opskrbe, te zato ima velike mogućnosti modeliranja scenarija i razvijanja rješenja kroz preskriptivnu analizu, koristi li se taj koncept u hrvatskoj poslovnoj praksi?
Realnost je da klijenti rijetko imaju dovoljno vremena da bi razmišljali o istraživanju i simuliranju digitalnog blizanca. U pravilu su opterećeni su operativnom nabavom. Jedno od rješenja bi moglo biti angažirati studente koji bi obavljali svoju praksu na takvim poslovima ili zaposliti nekog novog tko nije opterećen operativnim poslovima i pristranosti iz okruženja.
Ensolva je modularan softver u kojemu se izdvaja opcija Scenario manager (workflow management). Radi se o tome da se mapiraju svi procesi u nabavi što kod velikih klijenata može biti jako kompleksno. Na primjer, jedan naš klijent ima 50 aktivnosti u procesu strateške nabave. Softver onda prikuplja podatke o tome kad je tko nešto kliknuo, kad se aktivnost pokrenula i kad je završila, na kojem se mjestu odvila i slično. Business Intelligience (BI) softveri koji se tradicionalno koriste u kompanijama nemaju tu mogućnost jer ne koriste te podatke. U BI sustavima mogu se analizirati troškovi, ali ne i uska grla u nabavi. Samim tim nije jednostavno unapređivati procese bez obzira na analize. To primjenjujemo i kod implementacije jer prije iste analiziramo proces, predložimo poboljšanje istoga i tek onda ga digitaliziramo. Nema smisla digitalizirati loše posložen proces. Pored već spomenutih prednosti digitalizacije, a to su brzina dobivanja informacija i transparentnost, možemo spomenuti ubrzavanje i optimizaciju procesa, direktne uštede i mogućnost analize.
(10) Kako klijenti reagiraju kad spomenete mogućnost provođenja raznih analiza?
Zapravo jako različito. To se vidi i već po tome koje module Ensolve klijent kupuje. Netko kupi cijeli proces, a netko samo ugovore i narudžbenice ili samo e-aukcije. Netko kupi samo sourcing i razmišljaju o procesu, pa tu promatraju optimizaciju. Kad kažem netko, to su uglavnom voditelji nabave, s njima zapravo najviše komuniciramo po pitanju analitike. Moduli koje nudimo u okviru Ensolve su portal kupca, portal dobavljača, portal internih klijenata i analiza troškova/nabave. Podmoduli su dani na donjoj slici, a iz slike se vide i odgovarajući procesi.
Kad klijent objavi tender i prikupi ponude, automatski se izvršava analiza cijena, po predmetu nabave, po grupi nabave ili temeljem ekonomski najpovoljnije ponude. Ako se radi o sourcingu, automatski se generira ugovor uz mogućnost digitalnog potpisivanja što smo nedavno stavili u produkciju.. Digitalno potpisivanje ugovora je novija opcija softvera.
Softver omogućuje i automatsko generiranje zapisnika što je dosta zgodno za klijente. Primjerice, podaci o konkretnoj nabavi koji su uneseni u Ensolvu, automatski se prebace u predefinirane obrasce i jednim klikom dobivamo zapisnik koji se inače priprema ručno.
Na temelju svih prikupljenih podataka, Ensolva može izvršiti razne analize, ali to klijenti, nažalost, rijetko koriste. Iz podataka o prodaji, izračunali smo da samo 18% kupaca Ensolve kupi modul za analizu. Radi se isključivo o velikim kompanijama. S tim da je moje mišljenje da od tih 18% kupaca, 50% ih zaista i koristi modul za analize. Od svih modula koje prodajemo, najviše se koristi sourcing, a najslabije modul analize nabave.
(11) Koji stručni kadar radi na tom softveru? Imate li interdisciplinarni tim? Kako surađuju?
Trenutno imamo 15-ak ljudi u timu i to su uglavnom IT stručnjaci. Samo smo u tijeku pandemije zaposlili šest djelatnika. Djelatnici koji sudjeluju u implementaciji i korisničkoj podršci ne moraju biti IT stručnjaci, i također, rijetko unaprijed znaju nešto o nabavi. Shvatili smo zapravo, da je važnije da osoba ima meke vještine potrebne za odnos s klijentom, a struku onda nauči. Pored informatičara i implementatora, imamo stručnjake iz prodaje, marketinga i dizajna. Što se tiče stručnjaka iz nabave, iskustvo nam je pokazalo da nam to ne znači previše jer, kao što sam već naveo, taj segment učimo od klijenata.
Prvi klijent bila Podravka koja ima jako kompleksnu nabavu i od njih smo puno naučili. Temelji Ensolve su postavljeni na tom poprilično kompleksnom poslovnom slučaju. Postoji i anegdota koju još uvijek prepričavamo iz perioda kad smo kretali s kreiranjem Ensolve. Bili smo mladi i ambiciozni, te smo planirali izraditi softver za stratešku nabavu u jako kratkom roku. Međutim, kroz Podravku smo dobili uvid kako je nabava zapravo kompleksna i kako baš nećemo završiti projekt onako kako smo planirali. Bio je to zanimljiv proces učenja i obostrane koristi. I nakon toga, od svakog sljedećeg klijenta naučimo nešto novo što je vrlo uzbudljivo.
Drugi smjer u kojem se softver razvija je praćenje konkurencije kroz konferencije koje organiziraju, kao i kroz čitanje članaka koje objavljuju. U regiji zapravo nemamo konkurenciju jer ne postoji specijalizirani softver za nabavu. Postoje ERP – ovi, ali njima nabava nije u fokusu. Zato su nam konkurentni u inozemstvu. Neću tvrditi da je Ensolva bolja od vodećih softvera za nabavu u svijetu, ali Ensolva svojim korisnicima pruža niz konkurentskih prednosti. Nudimo sličan set funkcionalnosti uz pristupačniju cijenu, mogućnost visokog stupnja prilagodbe softvera potrebama klijenta i korisničku podršku na koju se klijent može osloniti nakon implementacije što je iznimno važno. Smatramo da je naša prednost pred konkurencijom u regiji jer smo „blizu“. Važna je komunikacija, a mnogi klijenti i dalje lakše komuniciraju na hrvatskom jeziku.
(12) Koliko često dobivate negativnu povratnu informaciju od klijenata? I kako onda reagirate?
Znam da postoji podatak kako je na svjetskoj razini uspješnost IT projekata 30%, ali od 20 – ak implementacija koje imamo, naša je uspješnost 100%. Imali smo jedan slučaj implementacije softvera kada projekt nije zaživio. Naš je bivši klijent nakon implementacije shvatio da se nema vremena baviti novim softverom. Ali to je zaista iznimka. Klijenti uglavnom krenu s jednim modulom, pa nadograđuju.
Korisnička podrška redovito provjerava zadovoljstvo klijenata kroz ankete i razgovore. Imali smo kritike da je softver spor, pa smo se fokusirali na ubrzanje. Prihvatili smo sugestije korisnika za nadogradnju modula i radili na unapređenju. Klijenti nisu nikad 100% zadovoljni jer je normalno da uvijek težimo unapređenju. Zato smo u stalnoj komunikaciji s našom prodajom i strategija nam je kod klijenta formirati realna očekivanja. Godišnje riješimo stotine i stotine korisničkih zahtjeva, pa je činjenica da je softver sve bolji.
(13) Kako planirate unapređivati svoj softver?
Prije četiri smo godine (2018.) sudjelovali u istraživanju softvera za nabavu koje je proveo Capgemini (Capgemini Digital Procurement Research). Poslali su nam anketni upitnik s oko 500 pitanja. Na donjoj se slici vidi da smo u donjem desnom kutu što znači da smo imali popriličan broj modula, ali slabo razvijenih. U to smo vrijeme imali dobro razvijen modul Sourcing, a ostale smo module tek počeli razvijati (zahtjevi, narudžbenice i ugovori). Nakon toga nam je cilj bio doći u desni gornji kut. Dakle, prestali smo razvijati nove module, a posvetili smo se razradi postojećih.
Capgemini Digital Procurement Research, 2018.
Ovdje bih opet spomenuo ERP – ove jer se iz slike vidi zašto oni ne konkuriraju softveru za nabavu. ERP – ovi nemaju vremena posvetiti se svim modulima nabave. Oni svaki modul obrade na površini i tu stanu. Kao malu zanimljivost, naveo bih da sam nedavno bio na jednoj konferenciji na kojoj je predstavljena firma koja se bavi isključivo supplier managementom, tj., isključivo automatskim pronalaženjem novih dobavljača na internetu. Smatram da će se softveri sve više specijalizirati, pa će se onda integrirati s ostalima. Na primjer, ERP kojeg koristi naš klijent će se integrirati s Ensolvom za nabavu, a Ensolva će se integrirati s tim specijaliziranim softverom za automatsko pronalaženje dobavljača na internetu. I sad vidimo kako je važno da te integracije budu jednostavne.
(14) Koristite li storytelling prilikom prodaje? Opisujete li postojećim i potencijalnim klijentima što vi sve poduzimate kako bi softver bio napredan i cjenovno dostupan?
Nisam već pet godina direktno involviran u prodaju, pa ne mogu precizno odgovoriti, ali ono što je sigurno je to da naš marketing organizira predavanja, radionice i webinare, pa kroz ta edukativna druženja zapravo ispričamo što nastojimo raditi kako bismo unaprijedili softver.
Cilj nam je doći do Gartnera, ali da bismo došli u njihovo razmatranje treba zadovoljiti određene uvjete koje mi u ovom trenutku ne zadovoljavamo. Nedavno sam slušao jedan njihov webinar o blockchainu u nabavi, pa vjerujem da bi to bio zanimljiv projekt. No, već sam spomenuo naš, za sad, neuspjeli projekt automatskog čišćenja podataka u kojem smo koristili strojno učenje, pa smo sad malo oprezni sa takvim naprednim inovacijama o vlastitom trošku. Ako dobijemo neka EU sredstva, zašto ne? Isto vrijedi i za ideju automatskih aukcija. Za to sam prilično siguran da još ne bi zaživjelo u Hrvatskoj, ali u inozemstvu sigurno bi.
Storytelling koristimo na webu, kroz blogove, društvene mreže i prilikom nastupa na konferencijama, radionicama i sličnim skupovima. Rastemo organski, bez kredita i ostalih vanjskih financiranja, pa kad nam jednog dana prihodi zaista porastu, zaposlit ćemo osobu koja će se baviti samo time. Storytelling u nabavi. Za sad naša korisnička podrška organizira sastanke klijenata, definira neku temu (na primjer, analiza cijena u Ensolvi), razradi temu, podijeli iskustva iz prakse i pokaže koje su još sve neiskorištene mogućnosti.
(15) Već smo razgovarali o tome kako nadograđujete softver, ali možda malo preciznije. Kad dobijete zahtjev od jednog klijenta i nadogradite softver za njega, ponudite li to unapređenje i ostalim klijentima?
Da, postoje dvije vrste nadogradnji. Da pojasnim. Mi uvijek nastojimo kreirati generička rješenja i pritom smo transparentni. Što to znači? Kad nam klijent uputi specifičan zahtjev, onda mi odgovorimo da ćemo razviti nadogradnju za rješavanje tog zahtjeva, ali ćemo onda to novo rješenje ponuditi i drugim klijentima. Pritom klijentu koji je postavio zahtjev ponudimo do 50% popusta. Tada razvoj tog generičkog rješenja malo duže traje, ali nakon toga dobijemo nešto što ima širu primjenu. Ako je rješenje custom made i znamo da nitko drugi neće koristiti to rješenje, onda nadogradimo softver uz punu cijenu.
(16) I za kraj?
Trenutno radimo na ideji virtualnog asistenta (zapravo, virtualnog konzultanta) u nabavi. O čemu se radi? Već smo pričali da na temelju podataka iz prošlosti možemo izvršiti razne analize. Ali ti su događaji prošli i na njih ne možemo utjecati. Virtualni asistent bi pratio što klijent radi, uspoređivao s analizama iz prošlosti, razvijao scenarije, učio i onda u realnom vremenu davao klijentu prijedloge što učiniti. Ali virtualni asistent bi komunicirao sa zaposlenicima u operativnoj nabavi, ne s managementom. Na primjer, organizira se aukcija i zaposlenik definira vrijeme prosječnog intervala na japanskoj aukciji 1 minuta, a virtualni asistent će mu (na temelju znanja i iskustva) predložiti 2 minute. Znači, virtualni asistent za mala, svakodnevna unapređenja. Ili, virtualni asistent može poslati poruku: „Vidim da si pozvao dva dobavljača na tender, a to ti je malo. Pozovi tri. Evo ti lista i izaberi još jednog.“ Nismo još toliko detaljno razradili tu ideju, ali to je nešto što bismo mogli razvijati sljedeće dvije godine.