Rast cijena, inflacija, poremećaji u globalnim lancima opskrbe, poremećaj u opskrbi energentima, geopolitička situacija. Nazire li se kraj izazovima s kojima je svijet danas suočen? Vlade svih zemalja nastoje amortizirati inflaciju mjerama koje uključuju i smanjivanje PDV – a na određene proizvode. No, može li se i strategijama upravljanja lancima opskrbe utjecati na smanjivanje inflacije? Da bismo razjasnili trenutni rast cijena uzrokovan poremećajima u globalnim lancima opskrbe, vratimo se na početak pandemije i razmotrimo još jednom što se događalo u zadnje dvije godine.
Krenulo je od zatvaranja proizvodnih pogona u Kini, preko nedostatka kontejnera, vozača kamiona i lučkih radnika, do nedostatka poluvodiča, zastoja u Sueskom kanalu, smanjivanja zaliha i naglo povećane potražnje nakon prvog lockdowna. Sve je to na kraju rezultiralo efektom biča (bullwhip effect) i rastom cijena, tj., inflacijom. Što je zapravo efekt biča i zašto nastaje?
U trenutku povećane potražnje u maloprodaji i uslijed neizvjesnosti u lancima opskrbe, počinju se stvarati zalihe koje su veće od potrebne razine. Maloprodaja naručuje od distributera, distributer od proizvođača, proizvođač od dobavljača, a dobavljač od svojeg dobavljača. I svaki od njih, uslijed nesigurnosti i neizvjesnosti, naručuje i više nego što je potrebno. U trenutku kad se uoči taj problem, narudžbe se počinju smanjivati što nakon nekog perioda rezultira nestašicama. I onda se obrazac ponavlja. Kod maloprodaje su amplitude u narudžbama manje, pa se uzvodno u lancu, prema proizvođaču, njegovom dobavljaču i dobavljaču dobavljača, povećaju i stvaraju efekt biča.
Znanstveni rezultati, simulacije i iskustva iz poslovne prakse ukazuju na to da bi se efekt biča mogao amortizirati komunikacijom, suradnjom, dijeljenjem informacija, transparentnim poslovanjem, povjerenjem. Može li se isto ponašanje primijeniti i na smanjivanje inflacije kojoj trenutno svjedočimo? Kako strategije upravljanja lancem opskrbe iskoristiti za smanjivanje inflacije? Pod strategijama upravljanja lancem opskrbe promatramo:
- Upravljanje odnosima s dobavljačima
- Upravljanje nabavom
- Upravljanje transportom
- Upravljanje skladištem
- Upravljanje zalihama
- Upravljanje proizvodnjom
- Upravljanje kapacitetima
- Upravljanje lokacijom
- Upravljanje distribucijom
- Upravljanje potražnjom
U daljnjem su tekstu navedeni neki primjeri kako strategije upravljanja lancem opskrbe iskoristiti za smanjivanje inflacije.
Upravljanje odnosima s dobavljačima
„Sad, u tijeku pandemije, također nalazimo načine biti partnerima, ciljano upravljati dobavljačima i imati ih uz sebe, te ostvariti određene benefite za svih. Na primjer, razmatramo mogućnost i ušli smo u neke razgovore da financijski zajednički blokiramo određene količine ključnih artikla kod svojih dobavljača, pa na taj način osiguramo stabilnost, primarno cijena, a onda i količina. Npr., ako je cijena nekog artikla jako porasla, i ima i dalje tendenciju rasta, u suradnji s našim dobavljačem možemo moguće blokirati određenu količinu nekog artikla sada, napraviti rezervaciju, i tako zadržati cijenu. Dobavljač ima siguran posao, a mi imamo prihvatljivu cijenu. Naravno, može se dogoditi da će cijene pasti za par mjeseci, ali to je rizik, uvijek moramo preuzeti neki rizik.“ kaže direktorica nabave u Maistri d.d., dipl. oecc. Mirjam Kasapović (https://luyouma.com/utjecaj-globalnih-lanaca-opskrbe-na-poslovanje-turisticke-kompanije/).
Ovo je izvrstan primjer kako jedna strategija upravljanja lancem opskrbe (upravljanje odnosima s dobavljačima) može doprinijeti snižavanju inflacije. Više transparentnosti, komunikacije, suradnje, uvažavanja i poštovanja dovodi do kvalitetnih odluka od kojih sve zainteresirane strane imaju koristi. Djelovanje u silosima kratkoročno doprinosi optimizaciji jednog člana lanca opskrbe, ali dugoročno ne. Svaki član je dio većeg sustava, a taj veći sustav je globalni lanac opskrbe. I kad-tad će poremećaji u globalnim lancima dotaknuti i najmanju kompaniju, ma gdje ona bila.
Upravljanje zalihama
Sigurno ste se našli u situaciji kad ste trebali odlučiti hoćete li naručivati često i manje količine ili rijetko i veće količine. Zapravo ste se suočili s trade-off-om između troškova dostave i troškova držanja zaliha. U prvom slučaju kad naručujete često i manje količine, troškovi dostave su visoki, a troškovi držanja zaliha niski. U drugom slučaju kad naručujete rijetko i veće količine, troškovi dostave su niski, a troškovi držanja zaliha visoki. No, bez obzira na koju ste strategiju izabrali, te svoje troškove ugrađujete u konačnu cijenu svog proizvoda kojeg isporučujete dalje u lanac opskrbe. I vaš se klijent onda opet nađe u istoj situaciji kao i vi. I onda i on svoje troškove ugradi u cijenu svog proizvoda. Kao posljedicu imamo inflaciju. Može li se to spriječiti? Ili barem ublažiti? Naravno da može! Ali samo u slučaju kad članovi lanca opskrbe ne djeluju u silosima! Opet se vraćamo na suradnju i optimizaciju na razini šireg dijela lanca umjesto optimizacije unutar svog silosa.
U članku na poveznici https://www.linkedin.com/pulse/isplati-li-se-suradnja-u-lancu-opskrbe-kristina-soric/ obrađen je primjer izračuna ukupnih troškova zaliha (trošak dostave + trošak držanja zaliha) za lanac opskrbe bez i sa suradnjom između trgovačkog lanca i distributera. U slučaju lanca opskrbe bez suradnje, trgovački lanac minimizira svoje troškove zaliha, a distributer svoje. U slučaju lanca opskrbe sa suradnjom, trgovački lanac i distributer minimiziraju zajedno zbroj svojih troškova zaliha. Kod suradnje, ukupni su troškovi na razini cijelog lanca (dakle, zbroj troškova zaliha trgovačka lanca i distributera) manji, troškovi zaliha distributera su manji, a troškovi zaliha trgovačkog lanca veći. Distributer će nadoknaditi to povećanje troškova trgovačkom lancu i još uvijek će njegovi troškovi biti manji nego u slučaju lanca opskrbe bez suradnje. A manji troškovi zaliha kao posljedicu mogu bez problema imati i manje cijene konačnih proizvoda.
Sličnu je situaciju opisala i direktorica nabave u Maistri d.d., dipl. oecc. Mirjam Kasapović (https://luyouma.com/utjecaj-globalnih-lanaca-opskrbe-na-poslovanje-turisticke-kompanije/). „Svakodnevna dostava poskupljuje dostavni proces svima u lancu, od transporta, zaprimanja do fakturiranja i obrade dokumenata. Stoga nastojimo kontinuiranim radom racionalizirati proces gdje god i kad god je moguće. Povremeno organiziramo radionice za zaposlenike iz objekata, šaljemo pisane upute kako bismo im približili dostavni proces i osvijestili potrebu za racionalizacijom.“
Upravljanje lokacijom i distribucijom
Proizvodnja se polako vraća u Europu i SAD. Svjesni smo da će to povećati dostupnost proizvoda, ali će povećati i njegovu cijenu. No, može li se to povećanje cijene minimizirati? Naravno da može! Kao prvo, mogu se upotrijebiti razne metode, algortimi, sofveri za optimalan izbor lokacije koja će onda doprinijeti minimiziranju troškova distribucije. Izbor lokacije treba izvršiti na temelju višekriterijskog odlučivanja, a onda simulirati različite scenarije. Kriterije izbora lokacije definiramo sami, a poželjno je to raditi u suradnji s nekoliko članova u lancu opskrbe. Da bismo razvijali, simulirali i testirali različite scenarije, potrebno je kreirati digitalnog blizanca našem lancu opskrbe. Na temelju rješenja kojeg će kreirati digitalni blizanac odabrat ćemo lokaciju i načine distribucije koji će nam osigurati minimalne troškove. Minimiziranje troškova sigurno utječe i na manju konačnu cijenu proizvoda.
Ovdje je potrebno spomenuti i digitalizaciju i robotizaciju poslova, posebno u proizvodnim pogonima i skladištima. To će svakako doprinijeti smanjivanju troškova radne snage, što opet kao posljedicu može imati smanjivanje cijene konačnog proizvoda.
I za kraj
Ovdje nismo spomenuli sve mogućnosti koje pružaju strategije upravljanja lancem opskrbe jer bi članak imao milijun redaka. No, cilj svakog lanca opskrbe je biti u ravnoteži između efikasnosti i efektivnosti. Znači, istovremeno minimizirati troškove i maksimizirati razinu usluge i kvalitete prema kupcu. To se postiže kombinacijom strategija upravljanja lancem opskrbe. Uz suradnju, integriranost i koordinaciju cijelog lanca opskrbe, troškovi se mogu minimizirati. Minimizacijom troškova može se djelovati na smanjivanje (ili barem održavanje) cijena što onda drži pod kontrolom inflaciju. Uz državne fiskalne i monetarne politike, to je sigurno dobitna kombinacija! A da bi poslovna zajednica još više osvijestila važnost i brigu o lancu opskrbe, potrebno je neprekidno dijeljenje znanja i iskustva, suradnja, povjerenje, odgovornost, uvažavanje svih zainteresiranih strana i neprekidno unapređenje i edukacija.