Zastoji u lancima opskrbe, blokirane luke, cijena kontejnera u nebu, nedostatak poluvodiča, automobilska industrija na koljenima, cijene energenata rastu, potražnja podivljala, inflacija prijeti, nedostatak radne snage u svim industrijama, premještanje proizvodnje iz Azije u Europu i SAD. Reshoring, onshoring, nearshoring, offshoring. I nakon dvije godine pandemije, ovo su nezaobilazne vijesti.
Radi li se zaista o zastojima u lancima opskrbe ili se lanci opskrbe prilagođavaju? Je li cijena kontejnera zaista u nebu ili je realnija nego u periodu prije pandemije? Je li automobilska industrija u problemima jer zaista vlada nestašica poluvodiča ili je učinjena pogreška u planiranju, pa je u trenutku izbijanja pandemije predugo zaustavila proizvodnju? Je li za nedostatak radne snage kriv lanac opskrbe ili podcjenjivanje rada u logistici i proizvodnji prije pandemije? Radi li se zaista o nesposobnosti lanca opskrbe da zadovolji potražnju ili je potražnja prenapuhana i vlada konzumerizam? Treba li zaista proizvodnju u potpunosti seliti iz Azije u Europu i SAD, sad, nakon što su Europa i SAD poklonile dalekim zemljama svoje znanje i vještine?
„Srećom, poduzeće smo gradili kao agilnu učeću organizaciju na bazi povjerenja, vjerodostojnosti, uvažavanja i odgovornosti, potičući samopoštovanje i entuzijazam. Takve vrijednosti omogućile su nam da spremno reagiramo na novonastalu situaciju. Jednostavno, čovjek mora kreativnije razmišljati i posjedovati raznolike vještine da bi opstao. Smatram da se s lancem opskrbe nije dogodilo ništa tragično. Načine na koje smo radili prije pandemije možemo zaboraviti. Moramo se mijenjati.“ kaže dipl. oecc. Dorotea Effenberger, predsjednica uprave i vlasnica poduzeća Tahograf d.o.o., te dobitnica nagrade “Inspirativna poduzetnica godine” za 2020. godinu (https://luyouma.com/problemi-u-globalnim-lancima-opskrbe-kako-utjecu-na-vase-poslovanje/).
„Većina problema je postojala i ranije, a s pandemijom su ti problemi malo brže ili intenzivnije izašli na površinu. U zadnjih smo se desetak godina uljuljali u stabilnu situaciju, bilo je relativno jednostavno poslovati i pomalo smo zanemarivali određene segmente. Također, bilo je puno jednostavnije planirati, a operativni planovi nabave su se često kreirali i popravljali do zadnjeg trenutka. Zapravo, iako smo i tada zaista kontinuirano radili na poboljšanju procesa, nije postojao toliki pritisak kašnjenja isporuka. Sad su se vremena isporuke produžila i treba planirati puno više unaprijed.“ kaže direktorica nabave u Maistri d.d., dipl. oecc. Mirjam Kasapović (https://luyouma.com/utjecaj-globalnih-lanaca-opskrbe-na-poslovanje-turisticke-kompanije/).
Složimo li se da je trenutna situacija izvrsna prilika za osvještavanje i pozicioniranje lanca opskrbe kao važnog aktera u poslovnom okruženju, u daljnjem se tekstu navode trendovi koji će doprinijeti bržem rješenju trenutne situacije.
Vidljivost kroz cijeli lanac opskrbe
(End – to – End Visibility) Kako osigurati vidljivost svih procesa i podataka iz cijelog lanca i zašto? Tu svakako pomaže digitalizacija. No, u današnje vrijeme ne treba naglašavati njezinu važnost. Ona se podrazumijeva! Zato se digitalizacija i ne navodi kao jedan od trendova. A kad se procesi digitaliziraju, lako se prikupljaju podaci. Problem je što se onda oni ne koriste za kvalitetno donošenje odluka. Također, budući da nedostaje suradnje u lancu i svijesti da na strani ponude lanac opskrbe treba djelovati kao cjelina, ne postoji ni kvalitetna razmjena informacija među članovima lanca. S druge strane, i potrošači žele u realnom vremenu dobivati informacije o tome gdje se proizvod nalazi. Transparentnost i sljedivost postali su konkurentska prednost. Koristeći podatke i odgovarajuću softversku podršku, mogu se donositi optimalne odluke u kratkom vremenu što omogućuje brže i agilnije djelovanje.
Agilnost lanca opskrbe
(Supply Chain Agility) Svi se slažu da smo dosta dugo poslovali u okružju stabilnosti, te smo se uljuljali u svoju zonu komfora. Bilo je lako planirati, proizvoditi i isporučiti. Nije bilo potrebno razvijati previše različitih scenarija, procesi su se odvijali nesmetano, bez zastoja i smetnji sa strane. Neki su čak išli toliko daleko da su imali samo jednog dobavljača i/ili jednog klijenta. Provodio se just – in – time model, zalihe su svedene na najmanju moguću razinu, a gdje su one zapravo bile u lancu, nikoga nije previše zanimalo. I onda je pandemija kreirala situaciju u kojoj se trebao pronaći alternativni dobavljač, trebalo je intenzivnije komunicirati, nije više bilo dovoljno komunicirati s prvim dobavljačem u lancu već i s drugim, ako ne i trećim. Kompanije su uspostavile suradnju čak i s konkurentima kako bi uspjele isporučiti proizvod ili uslugu svojim klijentima.
Ne postoji više jedan generički pristup rješavanju problema. Kompanije i lanci opskrbe moraju razvijati svoju kreativnost i inovativnost, moraju se brže prilagođavati i mijenjati. Neke kompanije, a da bi potakle dinamičnost u svojim procesima, razvijaju startup kulturu unutar svojih tromih sustava. Potrebno je promijeniti sustav razmišljanja zaposlenika i poslodavaca. Svaki od njih, u svom okruženju, treba provoditi neprekidna mala unapređenja gdje god i kad god je moguće. To će rezultirati smanjivanjem troškova, pa neće biti potrebno povećavati cijene.
Otpornost lanca opskrbe
(Supply Chain Resilience) Da bi lanac opskrbe bio otporan na unutarnje i vanjske smetnje, potrebno je provoditi vidljivost u cijelom lancu, zapošljavati podatkovne stručnjake koji će analizirati podatke i predlagati dobra rješenja, te digitalizirati svoje poslovanje. Pored te tehnološke komponente, potrebno je razmišljati o alternativnim dobavljačima, sirovinama i komponentama, o alternativnim proizvodnim procesima i načinima transporta, o dijeljenju odgovornosti, ali i o suradnji među partnerima u lancu. Transparentan, dobro izgrađen partnerski odnos ispunjen poštovanjem i uvažavanjem s dobavljačima i klijentima sigurno doprinosi većoj otpornosti lanca.
Digitalni blizanac
Iako smo gore naveli da nećemo posebno navoditi digitalizaciju kao trend, ipak ćemo se osvrnuti na načine korištenja digitalizacije. Današnje neizvjesnosti u potražnji, u transportu, klimatskim promjenama i geopolitičkim previranjima, tjeraju lanac opskrbe na razvijanje različitih scenarija za rješavanje potencijalnih problema. U tu svrhu, razvijaju se digitalni blizanci stvarnim lancima opskrbe. Na primjer, ako je kompanija koja ima distribucijske centre diljem Europe prisiljena zatvoriti jedan od njih zbog poplave ili političke napetosti, digitalni blizanac će odmah pronaći alternativno rješenje kako raspodijeliti i organizirati distribuciju na preostale distribucijske centre, a da se ne naruši razina usluge. Algoritmi koji pronalaze alternativno rješenje uzimaju u obzir i minimizaciju troškova u skladu s novim ograničenjima. Što su alati i metode napredniji (na primjer, strojno učenje), brže će se kreirati optimalno rješenje i kompanija će moći brže reagirati.
Uz digitalnog blizanca lakše se analizira rizik. Koliko sigurnosnih zaliha kreirati? Koliko alternativnih dobavljača uzeti u obzir? Na koji način kreirati raspored proizvodnje da bismo osigurali fleksibilnost? Koliko često prebacivati stroj s proizvodnje jednog proizvoda na drugi? Koliko često naručivati s obzirom na neizvjesnost u vremenu isporuke? Koji su alternativni pravci transporta u slučaju zastoja u prometu? Budući da se rizici analiziraju unaprijed, kad i ako dođe do poremećaja, kompanije mogu brže odgovoriti na izazove jer već imaju razvijene scenarije.
Ljudski resursi u lancu opskrbe
Svjedočimo nedostatku radne snage u procesima lanca opskrbe, posebno nedostatku vozača kamiona i zaposlenika u lukama. Također, uz digitalne transformacije, raste potreba za podatkovnim analitičarima i programerima.
Neki se procesi mogu automatizirati i robotizirati. Već smo naveli da kompanije kreću s premještanjem proizvodnje u Europu i SAD što će skratiti vremena isporuke, ali će povećati cijenu proizvoda zbog veće cijene radne snage. No, i tu postoji rješenje ako se procesi digitaliziraju. Mnoge će poslove preuzeti roboti, a ljudski će se kapital preusmjeriti u neka nova zanimanja.
I zato treba raditi na edukaciji zaposlenika, treba imati viziju i jasan cilj uzimajući u obzir nove poslove koji danas ne postoje. Svjedočimo i uvozu radne snage iz dalekih azijskih zemalja što nam donosi novu kulturu i mindset, kako u kompanije tako i u društvo.